Nema transparentnosti u financiranju: usporavaju li nas?
Intervju sa Susanne Formanek iz renowave.at o financiranju, neizvjesnosti i nedostatku planiranja.

Nema transparentnosti u financiranju: usporavaju li nas?
Trenutačni rezovi u ofenzivi obnove i planirano smanjenje intenziteta financiranja ilustriraju nedostatak pouzdanih okvirnih uvjeta. Prema renowave.at, četiri načela moraju se pridržavati pod svaku cijenu: kontinuitet i mogućnost planiranja, bolja koordinacija između savezne i državne vlade, praćenje tržišnih učinaka i integracija sa pravnim reformama.
Gdje točno industrija obnove i renoviranja ovdje trpi najveću štetu?

© Niko Formanek
Susanne Formanek:Najveća šteta dolazi od nedostatka sigurnosti planiranja kao rezultat kratkoročnih rezova i zaustavljanja financiranja. Obnove zahtijevaju duga vremena - ako poticaji iznenada nestanu, projekti se zaustavljaju, investicije se sprječavaju, a povjerenje industrije je poljuljano. Bez stabilnih okvirnih uvjeta, industrija obnove i renoviranja gubi dinamiku, osnove ekonomske kalkulacije i inovativnu snagu.
Koje su najveće ključne točke?
Učinkovite obnove zahtijevaju stabilno, predvidljivo financiranje, bolju koordinaciju između savezne i državne vlade, tržišno orijentirane instrumente za smanjenje troškova i blisku integraciju sa pravnim reformama. Samo kada ti čimbenici djeluju zajedno, mogu se mobilizirati ulaganja, potaknuti inovacije i postići klimatski ciljevi u postojećim zgradama.
Renowave.at kaže da se važni projekti usporavaju. Što su ovo, na primjer?
Posebno su usporeni veliki projekti obnove s dugim rokovima: termoenergetske obnove zgrada, sveobuhvatne vrhunske obnove stambenih zgrada kao i oglednih zgrada i četvrti. Ovi se projekti posebno smatraju važnim pilot primjerima i modelima za klimatski neutralnu obnovu i trebaju pouzdane okvire financiranja.
Mogu li se austrijski klimatski ciljevi i dalje postići ako ovi projekti zastanu?
Ako se projekti središnje obnove zaustave, postizanje klimatskih ciljeva u građevinskom sektoru postaje mnogo teže. Budući da su postojeće zgrade najveća poluga za uštedu energije i smanjenje CO₂, kašnjenja u renoviranju dovode do duljih razdoblja povrata, nižih ulaganja i povećanja emisija. Bez stabilnog okvira financiranja, toplinska tranzicija – a s njom i austrijski klimatski cilj – postat će daleko.
"Renoviranje mora biti pristupačno i pouzdano za sve. Povećava udobnost stanovanja, smanjuje troškove energije i daje odlučujući doprinos zaštiti klime. Uz stabilne okvirne uvjete, kućanstva, tvrtke i društvo imaju jednaku korist - a prijelaz na grijanje može se uspješno provesti."
Susanne Formanek
Odakle i kako krenuti da sve to ipak ima razuman okvir?
Polazne točke su stabilan, višegodišnji okvir financiranja koji stvara sigurnost planiranja, bliska koordinacija između savezne i državne vlade, tržišno orijentirani instrumenti za smanjenje troškova i popratne pravne reforme. To stvara povjerenje i zamah za prijelaz na grijanje.
Što biste savjetovali kako tvrtkama koje se obnavljaju, tako i klijentima koji se žele restrukturirati u sadašnjoj neizvjesnoj situaciji?
Unatoč neizvjesnosti, tvrtke bi trebale strateški pripremiti svoje projekte i usredotočiti se na učinkovitost i inovativnost kako bi mogle brzo započeti čim budu dostupna stabilna sredstva. Vlasnicima i klijentima koji žele renovirati preporučljivo je detaljno isplanirati projekte, dobiti savjete i stalno pratiti mogućnosti financiranja kako bi mogli fleksibilno iskoristiti prilike.
Kakva je vaša prognoza? Može li obnova, važna komponenta klimatskih ciljeva, ponovno postati luksuz?
Opasnost je stvarna: ako se subvencije smanje ili zaustave u kratkom roku, postoji opasnost da obnova ponovno postane luksuz. Osobito su sveobuhvatne toplinske i energetske obnove skupe i nedostupne mnogim kućanstvima bez financijske potpore. Subvencije skraćuju rokove povrata, osiguravaju sigurnost investicije i omogućuju renoviranje čak i kućanstvima sa srednjim i nižim primanjima. Ako ta sredstva postanu nesigurna ili premala, u konačnici će profitirati samo oni koji si mogu priuštiti obnovu - šira javnost bit će izostavljena. To ne bi samo zaustavilo klimatske promjene, već bi i oslabilo važan motor za inovacije, zapošljavanje i stvaranje vrijednosti. Renoviranje ne smije postati niša za bogate, već se mora promatrati kao zadatak društva u cjelini. Samo sa stabilnim, transparentnim okvirom financiranja koji se može planirati može se osigurati da obnova ostane općenito učinkovita, pristupačna i atraktivna. Ako to bude uspješno, obnova neće ostati luksuzna roba, već središnja poluga za postizanje klimatskih ciljeva uz poboljšanje kvalitete života, troškova energije i buduće sigurnosti za sve.