Je li Austrija gotova?

Je li Austrija gotova?

"Austrija nije do kraja izgrađena. Svatko tko ima takvo stajalište živi daleko od stvarnosti." Izjava Andreasa Pfeilera, generalnog direktora Udruge Stone Ceramics, prilično je provokativna – i sasvim namjerno odabrana. To je odgovor na zahtjev da se drastično smanji korištenje zemljišta. Konkretno: smanjiti dnevnu potrošnju zemlje s 11 na 2,5 hektara. Nedavno ga je postavila organizacija za zaštitu okoliša WWF.

Zahtjev djelomično ispunjen

Potrošnja tla ili korištenje zemljišta odnosi se na brtvljenje tla strukturama kao što su zgrade ili ceste tako da oborina više ne može prodrijeti u njega. Prema javno dostupnim brojkama, 2024. godine zapečaćeno je gotovo točno 3,7 posto površine zemlje. Glupa stvar kod zahtjeva ekoloških organizacija je da je on već djelomično ispunjen.

Ističe to istraživač tržišta Andreas Kreutzer koji se intenzivno bavi tom materijom. U 2024. iskorištenost zemljišta pala je drugu godinu zaredom – za 15,5 posto. Dnevna potrošnja zemljišta u 2024. godini dakle nije bila 11, već 6,75 hektara. Kreutzer pripisuje pad dvama čimbenicima: s jedne strane, bio je to zbog slabog građevinskog sektora - i stoga nije bio održiv. S druge strane, „Strategija za tlo Austrije“ koju su države i općine odobrile u veljači 2024. također je mogla imati prigušujući učinak.

Predstavnik strukovnog udruženja Pfeiler svoje mišljenje vidi potvrđenim činjenicama. Ali on razumije različite interese: "Nalazimo se u području napetosti koje treba pažljivo odvagnuti: postoji legitiman interes da se oskudno zemljište koristi štedljivo. S druge strane, stanovništvo raste, a s njime i potreba za životnim prostorom i infrastrukturom", kaže Pfeiler. "Uzet ću samo primjer energetske tranzicije: za vjetroturbinu trebate pristupnu cestu i temelje. Neće uspjeti bez građevinskih radova." Ali Pfeiler nastavlja: "Moramo postupiti inteligentnije i pronaći ravnotežu između različitih interesa fleksibilnim rješenjima. Kruti cilj poput cilja od 2,5 hektara neće nas nikamo odvesti."

U ljeto je industrija građevinskog materijala objavila stajalište “Austrija nije gotova!” prezentirao u kojem “pokazuje perspektive za održivu budućnost, kako u pogledu izgradnje tako i u korištenju zemljišta”. O ovom dokumentu o stajalištu nedavno se razgovaralo s vrhunskom grupom stručnjaka u Beču. Očigledan i vjerojatno retorički naslov događaja: “Je li Austrija gotova?”

Pfeiler je jasno iznio stav industrije građevinskog materijala: "Austrijska industrija građevinskog materijala ovdje vidi svoju odgovornost i traži dijalog sa dionicima kako bi zajedno pronašli održiva rješenja o tome kako korištenje zemljišta može funkcionirati na održiv način." Kako bi se pronašla potrebna ravnoteža između pojedinačnih interesa, potrebno je “strateško upravljanje zemljištem s jasnim ciljevima”, objasnio je Arthur Kanonier, voditelj istraživačkog odjela za politiku tla i upravljanje tlom na Tehničkom sveučilištu u Beču. Otprilike 6.000 km² lokalnog područja već je iskorišteno, oko polovice je namijenjeno građevinskom zemljištu, a četvrtina je još neizgrađena. S porastom stanovništva povećava se i pritisak na raspoloživi prostor. “Današnji redoslijed nije širenje, već zgušnjavanje područja koja su već razvijena”, rekao je Kanonier.

Zbijanje može značajno doprinijeti ekonomičnom korištenju tla. Arhitekt Armin Mohsen Daneshgar objasnio je potencijal nadogradnje postojećih zgrada: "Bečki krovovi nude oko tri milijuna četvornih metara prostora za 200.000 stanova." Može se izgraditi najmanje jedna etaža, ali obično više njih, bez utjecaja na kvalitetu stanovanja nižih etaža. Daljnji pozitivni učinci: krovni vrtovi kao zelene oaze i do 80 posto uštede energije ako se u sklopu proširenja obnovi i postojeća zgrada.

Pfeiler također smatra zbijanje središnjom polugom. Također razmišlja o korištenju građevinskog zemljišta koje je već namjenjeno: „Zašto zatvarati nova područja kada je više od 67.000 hektara namijenjeno građevinskom zemljištu, ali se ne koristi?“ Mobilizacija ovih područja jedan je od glavnih zadataka. To je uključivalo građevinske praznine unutar grada, proširenje postojećih krovnih prostora i povećanje zgušnjavanja postojećih zgrada.

"Naravno da smo zainteresirani da se gradnja odvija. Ali želimo djelovati odgovorno i tome smo predani", objasnio je Roland Hebbel iz Središnjeg udruženja proizvođača industrijskih građevinskih proizvoda. Za njega to znači: nova zgrada, da, ali održiva. Daniel Fügenschuh, predsjednik Savezne komore građevinskih inženjera, također je pozvao na promjenu kursa: "Svake godine koristimo područje veličine Eisenstadta. To povećava rizik od poplava, toplinskih otoka i drugih katastrofa." Njegovo rješenje: bolje iskoristiti postojeće zgrade i gradska središta. Renoviranja, mobilizacija brownfielda i prenamjena starih komercijalnih područja mogli bi značajno doprinijeti stvaranju novog životnog prostora bez korištenja dodatnog zemljišta.

Austrijska zemljišna strategija ima za cilj znatno smanjiti korištenje zemljišta do 2030. Trenutačni vladin program definira različite početne točke za izgradnju bez zemlje, kao što je davanje prioriteta recikliranju zemljišta nad ponovnom izgradnjom i obnovi nad novom gradnjom. Sada ćemo vidjeti što to znači u praksi.

“Vidimo da smo potvrđeni u našim naporima u posljednjih nekoliko godina,” kaže izvršni direktor udruge, Pfeiler. Trgovačka udruga već godinama forsira mjere kao što je gusta gradnja, "jer to također štedi energiju". Osim toga, mineralni građevinski materijali su održivi, ​​kružni i višenamjenski te omogućuju gradnju na većim visinama i većim gustoćama. Predstavnik proizvođača građevinskih proizvoda Hebbel: "Na ovaj način se može mobilizirati građevinsko zemljište i minimizirati korištenje zemljišta."

Činjenice o korištenju zemljišta u Austriji

• Bereits genutzt: 5.902 km² (7 Prozent der Staatsfläche)
• Davon versiegelt: 52,5 Prozent (3,7 Prozent der Staatsfläche)
• Flächenneuinanspruchnahme 2024: 24,7 km² (minus 15,5 Prozent zum Vorjahr)
• Täglicher Durchschnitt 2024: 6,75 Hektar
• Gewidmetes, unbebautes Bauland: rund 67.000 Hektar
• Wohnbedarf Wien: rund 15.000 neue Wohnungen pro Jahr
• Potenzial Wiens Dachflächen: 200.000 Wohnungen