AI: znao kako umjesto nikad
Domaće građevinarstvo i dalje ima rezerve prema suočavanju s umjetnom inteligencijom. ZAB i Uni Krems daju praktične savjete kako ga razumno koristiti.

AI: znao kako umjesto nikad
"Studija nam ne pruža apstraktne fantazije, već konkretne pristupe svakodnevnom životu na gradilištu." Studija o kojoj je riječ, uključujući vodič s praktičnim savjetima o kojima ovdje govori Anton Rieder, obećavala je uzbudljiv materijal za čitanje. Njegov naslov: “Primjena umjetne inteligencije u građevinskoj industriji”. Tirolski građevinski poduzetnik i zamjenik federalnog cehovskog majstora nastavio je: "Za mnoge tvrtke početak rada s umjetnom inteligencijom predstavlja veliku prepreku - vodič pomaže da se to prevlada. Ono što je važno jest da sama industrija mora pomoći u oblikovanju njegove implementacije - na praktičan, realan način i usmjeren na rješenja."
Jasna potreba za nadoknadom
Studiju su proveli Agencija za izgradnju budućnosti (ZAB) i Sveučilište za kontinuirano obrazovanje Krems. To pokazuje da domaća građevinska industrija još uvijek ima značajan potencijal za sustizanje u odnosu na međunarodne standarde kada je riječ o korištenju umjetne inteligencije (AI). Dok su pilot projekti velikih razmjera već stvarnost u SAD-u, Japanu i nordijskim zemljama, domaće tvrtke često su još uvijek u ranoj fazi. No, prema autorima studije, upravo tu leži prilika: svatko tko sada započne s ciljanim projektima i daljnjim inicijativama za obuku može pomoći u oblikovanju standarda i razvoju vlastitih rješenja.
“Mnoge nas tvrtke pitaju: Gdje možemo početi?” izvještava Georg Hanstein, voditelj digitalizacije i inovacija u ZAB-u. Očekivanja su velika - ne samo zato što je AI sada sveprisutna tema. "Izazov je identificirati razumna područja primjene bez davanja ishitrenih obećanja o spasenju. Moramo pomno pogledati gdje zapravo postoji korist", kaže Hanstein.
Moguća područja primjene umjetne inteligencije u građevinarstvu su raznolika: već se koristi za nadzor i dokumentaciju na gradilištima. Pomaže optimizirati procese, daje prijedloge za dizajne ili pomaže u izradi rasporeda izgradnje.
Hanstein ističe primjer Vorarlberg Rhomberg grupe, koja procjenjuje podatke senzora, kamera i bespilotnih letjelica pomoću umjetne inteligencije za bilježenje napretka izgradnje i minimiziranje sigurnosnih rizika. Hanstein: "Može prosijati goleme količine podataka s kojima čovjek ne bi mogao obraditi u tako kratkom vremenu. Time se rasterećuje upravljanje izgradnjom i sprječavaju kašnjenja." Isto vrijedi i za fazu planiranja. AI može generirati velik broj varijanti dizajna u kratkom vremenu i odabrati najbolje prijedloge iz njih. "AI otvara potpuno nove mogućnosti za optimalno korištenje zemljišta", kaže Hanstein.
Drugo moguće polje djelovanja za AI je planiranje izgradnje. Danas voditelji građevine obično ručno izrađuju rasporede – na temelju svog iskustva. AI, s druge strane, može izračunati milijune varijanti i preporučiti najučinkovitije procese. "To znači da bi se vrijeme mirovanja moglo svesti na najmanju moguću mjeru, a resursi bi se mogli konkretnije koristiti", objašnjava Hanstein.
Međutim, studija također ukazuje na ključne prepreke u implementaciji umjetne inteligencije u tvrtkama: nedostatak sučelja, neadekvatna digitalna infrastruktura i nedostatak kvalificiranih stručnjaka. “Sve dok nema strukturiranih, digitalnih podataka, AI nema s čime raditi”, upozorava Hanstein. Prema njegovoj procjeni, oko 90 posto tvrtki još uvijek uglavnom radi s analognim ili strojno nečitljivim podacima. Tek kada se otpremnice, fakture ili vremenski listovi zabilježe digitalno i na standardiziran način, umjetna inteligencija može razviti svoj puni potencijal.
Pravna i organizacijska pitanja također se ne smiju podcijeniti. Rupert Redl i Christina Ipser sa Sveučilišta u Kremsu u studiji naglašavaju da tvrtke trebaju jasne okvirne uvjete – primjerice u pogledu zaštite podataka, odgovornosti ili ekonomske učinkovitosti. “Za stvaranje povjerenja potrebni su transparentni pilot projekti, otvoreni standardi i jača pravna zaštita pri korištenju AI tehnologija”, kažu.
Paralelno sa studijom, autori su izradili i “Vodič za primjenu umjetne inteligencije u građevinskoj industriji”. Odgovara na praktična pitanja o korištenju umjetne inteligencije na gradilištima: Koje su primjene već danas izvedive? Kako se mogu implementirati početni pilot projekti? Koje ponude daljnjeg usavršavanja imaju smisla? "Nije važno najveće rješenje, već pravo u pravo vrijeme. Građevinska industrija ne treba vizije iz Silicijske doline, već alate za svakodnevni rad", kaže koautor studije Redl.
ZAB-ov stručnjak Hanstein ističe još jedan aspekt: kulturološke promjene u suočavanju s umjetnom inteligencijom. Mnoge tvrtke još uvijek imaju zabrinutosti oko povjeravanja osjetljivih zadataka stroju. "Kod natječaja, primjerice, umjetna inteligencija već bi mogla preuzeti veliki dio posla. Ali još uvijek postoji mnogo nepovjerenja u tvrtkama. Izgradnja povjerenja će potrajati - i zato što alati umjetne inteligencije često daju netočne rezultate. Morate znati točno kako koristiti AI."
Tako očito misle i u Bruxellesu. Takozvani AI Act na snazi je u EU od veljače 2025. “Svaka osoba koja koristi AI u tvrtki mora proći obuku – čak i ako je to samo e-mail s ChatGPT-om,” objašnjava Hanstein. Ova uredba još uvijek nije preispitana, ali se već primjenjuje: prema njoj, svaki zaposlenik treba potvrdu o obuci - bez obzira na veličinu tvrtke. ZAB će nuditi besplatne treninge od siječnja 2026.
Studija također zagovara "ofenzivu građevinskih vještina". Cilj je ponuditi praktične mogućnosti daljnjeg usavršavanja za sve razine – od menadžmenta do gradilišta. Bez ciljanog razvoja vještina, industrija riskira gubitak dodira s međunarodnim razvojem.
Unatoč svim preprekama, stručnjaci vjeruju da mogućnosti nadmašuju izazove. "AI nam može pomoći da procese učinimo učinkovitijima, smanjimo pogreške i rasteretimo upravljanje gradnjom. Ali ključ leži u podacima", naglašava Hanstein iz ZAB-a. Predstavnik građevinskog ceha Rieder naglašava ovo: "Sada je pravo vrijeme za stjecanje iskustva, izgradnju mreža i aktivnu pomoć u oblikovanju rješenja za budućnost."
Vodič za primjenu umjetne inteligencije u građevinarstvu
“Vodič za primjenu umjetne inteligencije u građevinskoj industriji” namijenjen je malim i srednjim tvrtkama i odgovara na sljedeća pitanja:
- Was funktioniert heute schon in der Praxis?
- Wie können erste Pilotprojekte umgesetzt werden?
- Welche Weiterbildungsangebote sind sinnvoll?
- Welche rechtlichen Grundlagen sind zu beachten?