Produktivnost u građevinarstvu: povremeno još uvijek slaba

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am und aktualisiert am

Aktualna studija Construction Future Agency pokazuje: Postoji prostor za poboljšanje produktivnosti građevinskih tvrtki. Tek 58 posto procesa do sada je sustavno uređeno.

Eine aktuelle Studie der Zukunftsagentur Bau zeigt: Bei der Produktivität der Baubetriebe gibt es Luft nach oben. Nur 58 Prozent der Prozesse sind bislang systematisch geregelt.
Produktivnost u građevinarstvu ponekad je još uvijek slaba © Oranat Taesuwan istock getty images plus

Produktivnost u građevinarstvu: povremeno još uvijek slaba

“Koliko produktivno doista rade domaće građevinske tvrtke?” Agencija za gradnju budućnosti (ZAB) i konzultantska tvrtka Baukybernetik Solutions zajednički su radili na pronalaženju odgovora na to pitanje. U sklopu “Construction Productivity Check” detaljno su analizirali procese u jedanaest domaćih građevinskih tvrtki - od organizacije gradilišta do kalkulacije i digitalizacije. Cilj: Istražiti status quo, istaknuti prepreke produktivnosti i identificirati potencijal za poboljšanje.

Puno prostora za napredak

Fokus nije bio na brojevima, već na konkretnim procesima: Kako planiramo, izračunavamo i kontroliramo? Koji se digitalni sustavi koriste? Kako funkcionira komunikacija između gradilišta i ureda? Rezultati pokazuju da ima još puno prostora za napredak. U prosjeku su u ispitanim poduzećima procesi samo 58 posto sustavno regulirani. To znači da u mnogim tvrtkama postoji know-how, ali nedostaju standardizirani procesi na razini cijele tvrtke. To zauzvrat ne samo da otežava kontrolu i osiguranje kvalitete, već i sprječava povećanje učinkovitosti digitalizacijom i inovacijama.

Georg Hanstein, voditelj odjela za digitalizaciju i inovacije ZAB-a, na primjeru objašnjava nedostatak: "Najgori scenarij je kada svaki zaposlenik koristi svoje sustave za bilježenje podataka - jedan radi s Excelom, drugi s Wordom, treći radi rukom pisane bilješke. To znači da se podaci ne mogu uspoređivati ​​i procesi se ne mogu optimizirati." Jedinstveni pristup nije samo preduvjet za upravljanje poslovanjem, već i za razumno korištenje novih tehnologija poput umjetne inteligencije. "AI treba strukturirane, dosljedne podatke - ako to nedostaje, čak ni najbolji algoritmi ne mogu ništa postići", kaže Hanstein.

Studija je identificirala tri poluge koje se mogu koristiti za učinkovito povećanje produktivnosti. Prvo: strateško planiranje. Mnoge tvrtke imaju snažnu tehničku stručnost, ali nedostaje ponuda proizvoda s prepoznatljivim jedinstvenim prodajnim prednostima. “U natjecanju za građevinske ugovore više nije dovoljno skupljati bodove samo kvalitetnom izradom”, kaže Norbert Hartl, zamjenik graditeljskog majstora saveznog ceha. "Ono što je potrebno su rješenja koja su prilagođena specifičnim ciljnim skupinama - s jasnom vrijednošću koja se također može lako prenijeti." Strateška specijalizacija ne samo da omogućuje postizanje povećanja učinkovitosti, već i konkurentske prednosti koje je lakše potkopati cijenom.

Stručnjak ZAB-a Hanstein daje primjer: "Građevinska tvrtka koja proizvodi montažne zidove od opeke u hali uspijeva izgraditi ljusku obiteljske kuće u samo dva dana. Za graditelja to znači bolje planiranje i uštedu vremena. To je jasan USP." Ovakvi primjeri su još rijetki, ali ih ima. Hanstein vidi "prve pristupe strateškom usklađivanju" u građevinskoj industriji - na primjer kroz specijalizaciju u renoviranju, energetski učinkovitu gradnju ili modularna stambena rješenja. "Ova pozicioniranja ne samo da nude nova tržišta, već i bolju zaštitu od pritiska cijena. Svatko tko nudi jasno definiran proizvod može ga lakše plasirati na tržište - i lakše izračunati."

Poluga broj dva je upravljanje digitalnim procesima. I ovdje je potrebno nadoknaditi zaostatak. Iako mnoge tvrtke koriste digitalne strukture mapa, često nedostaju dosljedni sustavi za mapiranje procesa, planiranje resursa i kontrolu projekta. "Digitalno upravljani sustav upravljanja procesima unosi red, stvara transparentnost i čini osnovu za moderne alate kao što je AI", kaže predstavnik građevinske industrije Hartl. Prema studiji, trenutna razina primjene je 62 posto: vrijednost koja jasno pokazuje postojeće rezerve. Spremnost na digitalizaciju posebno je prisutna u srednjim tvrtkama. Ali nedostaje znanja, ljudskih resursa ili jasne strategije. Rezultat: Digitalni sustavi se uvode, ali se ne koriste dosljedno. Zaposlenici nastavljaju raditi paralelno u svojim uobičajenim strukturama - to dovodi do nedosljednosti.

Studija kao treće središnje područje razvoja navodi kontroling gradilišta. Kada su građevinski projekti jasno podijeljeni u dijelove i radne pakete te su potrebni resursi precizno raspoređeni, kontrola se poboljšava odmah na gradilištu. “Upravo se na gradilištu odlučuje je li projekt ekonomski uspješan”, naglašava Hartl. “Ako građevinski menadžeri i poslovođe mogu raditi s jasnim ciljanim specifikacijama, ne samo da dobivaju orijentaciju, već i neovisnost - a to je upravo ono što tvrtku čini produktivnijom.” Kroz transparentne specifikacije i popratne izračune, odstupanja se mogu identificirati u ranoj fazi i mogu se poduzeti ciljane mjere.

Voditelji projekta studije – generalni direktor Baukybernetik Solutions Hannes Kraxberger i generalni direktor ZAB-a Harald Kopececk – vide rezultate provjere produktivnosti gradnje kao jasan poziv na akciju: „Provjera produktivnosti gradnje pokazuje da mnoge građevinske tvrtke rade uspješno, ali nedostaju sustavni standardi na razini cijele tvrtke i upravo tu postoji veliki potencijal za učinkovitost,” kažu. Rezultati bi sada trebali pomoći u provedbi ciljanih mjera za poboljšanje procesa u tvrtkama.

ZAB trenutno radi na meta-studiji koja će zabilježiti postojeće rezultate istraživanja i iz njih izvesti konkretne preporuke za djelovanje. Sve relevantne studije treba pregledati, usporediti i evaluirati do veljače 2026. Cilj je tada pristupiti tvrtkama s konkretnim prijedlozima. Stručnjak ZAB-a Hanstein: “Produktivnost ne počinje na gradilištu, već u procesima koji tamo vode.”