Gdje je uzlet?

Gdje je uzlet?

“Sektor stanogradnje također će zabilježiti blagi napredak najviše 2026. godine.” Robert Jägersberger nema iluzija o situaciji u domaćem stanogradnji. Savezni meštar graditeljstva nastavio je: "Ne nadamo se preokretu koji je dostojan tog imena najranije do 2027. godine." Jasne riječi dolaze i od Georga Bursika, austrijskog šefa proizvođača građevinskog materijala Baumit. “Još smo daleko od oporavka ili poboljšanja već treću godinu zaredom”, kaže – i situaciju u građevinarstvu opisuje grubom riječju: “usrano”. Markus Stumvoll, generalni direktor tvrtke Rohrdorfer Baustoffe, izvještava o padu bez presedana u svojoj industriji: "Ovako nešto nije bilo u povijesti gotovog betona", kaže Stumvoll. Također ne očekuje zamjetan oporavak prije 2027. ili 2028. godine.

Čekajući preokret

Građevinska industrija postala je svjesna da se dugo čeka na preokret. Umjesto brzog oporavka, dug je, mukotrpan put natrag u bolja vremena. To se ne odražava samo u stagnirajućem broju narudžbi, već iu čekanju investitora i investitora. "Svatko tko vjeruje da će sljedećih nekoliko godina donijeti još jedan procvat bit će razočaran. Neće biti pregrijavanja, već sporog, postupnog oporavka. To je nova normala", kaže Florian Bouchal, izvršni direktor veleprodaje sanitarne opreme Frauenthal.

Kombinacija još uvijek prilično restriktivnih uvjeta financiranja, visoke inflacije i političke neizvjesnosti koči volju za ulaganjem kao i ponašanje u planiranju. Mnogi projekti ostaju na papiru ili se godinama odgađaju. Stambena gradnja se još uvijek "uopće ne gradi", kaže šef Baumita Austria Bursik - unatoč sve većem broju stanovnika. “Nova zgrada je dovršena – u 15 godina nije bilo toliko završenih stanova kao sada”, kaže Bursik.

Procjenjuje da bi godišnje bilo potrebno graditi između 40.000 i 60.000 novih stambenih jedinica. Početkom godine bili smo 40 posto daleko od toga. Ne radi se dovoljno ni na području obnove. Više od dva milijuna zgrada u Austriji ne zadovoljava trenutne toplinske standarde. Bez drastičnih mjera proći će stoljeće dok se te zalihe energetski ne nadograđuju, rekao je Bursik.

Raspoloženje u građevinarstvu podupiru i brojke ekonomskih istraživača. Wifo očekuje da će ukupni obujam gradnje ove godine blago porasti za 0,4 posto. A o pokretanju građevinskog turboa ni u sljedećim godinama ne može biti govora: Wifo predviđa rast od 0,5 posto za 2026. i 0,9 posto za 2027. godinu.

Situacija u stambenoj izgradnji ostaje posebno skromna: predviđa se pad od 0,5 posto za 2025., nakon čega slijedi marginalni porast od 0,2 posto u 2026., prije nego što se čini mogućim rast od 0,5 posto u 2027. Prema Wifou, strukturna slabost u stambenoj gradnji prvenstveno je rezultat visokih troškova financiranja i stalno slabe potražnje.

Nešto bolje stvari izgledaju u poslovnoj visokogradnji, za koju se u idućim godinama očekuje rast između 0,6 i 1,0 posto. Ipak, najjači zamah dolazi iz niskogradnje, što je posebno podržano ulaganjima u javnu infrastrukturu. Za ovo područje Wifo očekuje rast od 0,9 posto (2025.), 0,7 posto (2026.) i 1,2 posto (2027.). Ipak, situacija u građevinarstvu ostaje prilično napeta. Kao što jedan programer kaže: "Rast da, procvat ne."

Ne može se puno očekivati ​​ni od federalne vlade. "Vremena će i dalje biti teška u nadolazećim godinama", rekao je kancelar Christian Stocker prilikom predstavljanja novog paketa gospodarskih poticaja u rujnu. Austrija mora štedjeti. Ipak, Vlada je predstavila paket gospodarskih poticaja vrijedan milijardu eura, od čega je 600 milijuna već osigurano u proračunu, a ostatak će se namaknuti preraspodjelama i rezovima u drugim područjima. “Više novca bi bilo lijepo, ali ako ga nema, morate ga zamijeniti kreativnošću”, rekao je Stocker.

Središnji elementi paketa su povećanje olakšice za investicije, potpora za energetski intenzivna poduzeća u iznosu od 150 milijuna eura te 120 milijuna eura za širenje širokopojasnog interneta. Osim toga, lokacijski fond namijenjen je mobilizaciji privatnog kapitala. Također treba uštedjeti na području birokracije: prema kancelaru Stockeru, pojednostavljene i skraćene procedure kao i mjere debirokratizacije trebale bi osigurati veću sigurnost planiranja i olakšati ulaganja. Strpljenje je potrebno, rekla je kancelarka. “Misliti da se sve događa preko noći je pogrešno mišljenje.” Sadašnji paket postavio je temelje za uspon, ali to se "možda neće dogoditi do sutra ili prekosutra".

Reakcije iz građevinske industrije su odgovarajuće činjenične: "Paket gospodarskih poticaja nije veliki hit, a savezna vlada je to priznala od samog početka", kaže savezni cehovnik Jägersberger. Premda načelno pozdravlja planirano povećanje investicijske olakšice, kritizira što je iz nje do sada bio isključen građevinski sektor. "Ako se to ne dogodi, onda će ovaj takozvani paket gospodarskih poticaja potpuno zaobići građevinsku industriju."

S njegove točke gledišta, izgradnji bi pomoglo “ako bi se mjere sadržane u Vladinom programu brzo rješavale i provodile”. Jägersberger navodi najvažnije mjere: namjensko dodjeljivanje stambenih subvencija, procjena stambenog paketa, novo izdanje provjere obnove, dosljedno istraživanje standarda gradnje koji povećavaju troškove i stvarne mjere debirokratizacije. "Vladin program sadrži važne izjave o namjerama za građevinsku industriju", rekao je. "U konačnici, o financijskoj isplativosti i provedbi planiranih mjera ovisit će hoće li program doista razviti pozitivne impulse kojima se nadamo. Posebno je građevinska industrija, sa svim svojim nizvodnim područjima, gospodarski motor par excellence i bitan stup domaćeg gospodarstva."