Kraj statusa otpada iskopane zemlje

Kraj statusa otpada iskopane zemlje

Ovaj članak bavi se kriterijima za utvrđivanje tzv. prestanka otpada, koji moraju biti ispunjeni kao preduvjet za recikliranje građevinskog otpada bez ALSAG-a. Naposljetku, nazire se nova regulativa za iskop zemlje, koja bi trebala donijeti olakšanje ovom području. Točno poznavanje ovih propisa ključno je za uspješno poslovanje u zemljanim radovima i niskogradnji, jer potencijalna dodatna plaćanja ALSAG-a ne samo da mogu biti bolna za građevinske tvrtke, već mogu čak i ugroziti njihovu egzistenciju, s obzirom na količine građevinskog otpada koji se premješta.

Otpad u građevinarstvu

Prema saveznom planu gospodarenja otpadom, u Austriji godišnje nastane ukupno 70 milijuna tona otpada. Od toga je 41 milijun tona (59%) zemlja iz iskopa, 11 milijuna tona (16%) građevinski otpad i 18 milijuna tona (25%) ostali otpad. To znači da 75% ukupnog otpada koji nastane u Austriji dolazi od građevinskih radova. Ovu ogromnu količinu građevinskog otpada građevinska industrija mora obraditi i iskoristiti na najbolji mogući ekološki i ekonomičan način kako bi mogla zadovoljiti zahtjeve kružnog gospodarstva.
Kako bi se s građevinskim otpadom moglo postupati na zakonski prihvatljiv način, potrebno je poštivati ​​čitav niz zakonskih zahtjeva, što predstavlja goleme izazove za sve pogođene (osobito građevinare, projektante i građevinske tvrtke). Najvažniji pravni zahtjevi relevantni za gradnju uključuju sljedeća pravna pitanja:

• Abfallwirtschaftsgesetz 2002
• Recycling-Baustoffverordnung 2015
• Deponieverordnung 2008
• Altlastensanierungsgesetz 1989
• Bundesabfallwirtschaftsplan 2023
• Abfallverzeichnisverordnung 2020
• Abfallnachweisverordnung 2012
• Abfallbilanzverordnung 2008

Pregled ovih zakonskih zahtjeva može se pronaći u vodiču Ureda za graditeljstvo „Građevni otpad, recikliranje i zbrinjavanje” (dostupno na
www.bau.or.at/bauestmassen).

U brošuri su obuhvaćene sljedeće kategorije građevinskog otpada i pravilno postupanje s njim, kao što su mogućnosti recikliranja, zahtjevi za dokumentacijom i obveze primopredaje:

• Bodenaushub
• Betonabbruch
• Asphaltaufbruch
• Bauschutt
• Holzabfälle
• Metallabfälle
• Kunststoffabfälle
• Baustellenabfälle
• Verpackungsabfälle
• POP-Abfälle
• Gefährliche Abfälle

Kada postoji otpad?

Pojam otpada reguliran je Zakonom o gospodarenju otpadom (ZGO) na sljedeći način: Otpad je pokretnina,

• deren sich der Besitzer entledigen will oder entledigt hat (Entledigungsabsicht oder subjektiver Abfallbegriff) oder
• deren Sammlung, Lagerung, Beförderung und Behandlung als Abfall erforderlich ist, um die öffentlichen Interessen nicht zu beeinträchtigen (objektiver Abfallbegriff).

Predmet, dakle, postaje otpad ako postoji namjera odlaganja i/ili javni interes da se skuplja i postupa s njim kao s otpadom. U građevinskim aktivnostima gotovo sav višak materijala, kao što su iskopana zemlja, mineralni građevinski ostaci, građevinski šut ili građevinski otpad (ostaci, otpaci, iverje, kontejneri itd.) trebaju se procijeniti kao otpad koji se, prema AWG-u, mora pravilno reciklirati ili zbrinuti.

doprinosi ALSAG-a

Zakon o sanaciji onečišćenog područja (ALSAG) predviđa obvezu doprinosa za odlaganje otpada, popunjavanje neravnog terena ili prilagodbu terena (npr. građevinskim šutom ili recikliranim materijalom nezajamčene kvalitete), izvoz otpada ili njegovo skladištenje na privremeno skladištenje od 3 godine. To ovisi o vrsti otpada ili odlagališta i iznosi npr. 9,20 € po toni za iskopani materijal ili građevinski otpad. Međutim, ALSAG također predviđa besplatno recikliranje iskopanog materijala i mineralnog građevinskog otpada, pri čemu se moraju poštovati određeni zahtjevi prema Uredbi o recikliranju građevinskih materijala i Federalnom planu gospodarenja otpadom. Dijagram toka ALSAG-a 2025. jasno prikazuje različite metode recikliranja i njihove zahtjeve za izuzeće od doprinosa ALSAG-u (vidi sliku).
Detaljniji propisi o ALSAG-u sažeti su u informativnom listu ALSAG-a Ureda za graditeljstvo (dostupno na www.bau.or.at/baurestmassen).

Izuzetak iskopa tla

Kod iskopa zemlje AWG predviđa posebnost u pogledu statusa otpada. Prema § 3. stavak 1. Z 8, nekontaminirano tlo koje je iskopano tijekom građevinskih radova čak se ne smatra otpadom ako je osigurano da se ponovno ugradi u svom prirodnom stanju na mjestu gdje je iskopano (isto gradilište). Međutim, ova se iznimka ne može koristiti ako se, na primjer, iskopana zemlja koristi na drugom gradilištu. U načelu, ovo je otpadni posjed koji podliježe ALSAG-u.

Struja: kraj padine za iskop tla

Kao dopunu Pravilnika o recikliranju građevnih materijala, koji između ostalog uređuje prestanak odlaganja mineralnog građevinskog otpada, Ministarstvo zaštite okoliša trenutno radi na Uredbi o prijevremenom prestanku odlaganja iskopane zemlje. Ova nova uredba ima za cilj omogućiti rani i niski prag završetka iskopanog tla i promicati iskorištavanje iskopanog tla u duhu kružnog gospodarstva.
U rujnu 2024. Ministarstvo je predstavilo inicijalni nacrt, koji je općenito pozdravila građevinska i reciklažna industrija. Ovakvim propisom bi se omogućilo da nezagađena zemlja iz iskopa odmah izgubi status otpada ako se provjeri kvaliteta i da dobije status proizvoda u smislu lakšeg otpremanja. Kao i kod Pravilnika o recikliranju građevinskih materijala, ovo bi trebalo biti povezano s određenim zahtjevima uporabe i trebalo bi biti moguće samo ako se poštuju definirani kriteriji kvalitete i ako je ispunjena obveza izvješćivanja.
Na temelju ovog početnog nacrta, građevinska i reciklažna industrija podnijela je brojne prijedloge za poboljšanje, koji su barem djelomično ugrađeni u aktualni nacrt uredbe.

Nebirokratska provedba

Građevinska i reciklažna industrija pripremila je stajalište s praktičnim prijedlozima za trenutni nacrt uredbe, koji bi trebali biti uzeti u obzir u konačnoj verziji buduće uredbe. Ovi prijedlozi sažeti su u izvatcima u nastavku:

• Anwendungsbeschränkungen

Ako su ispunjeni potrebni zahtjevi kakvoće okoliša i završetak otpada potvrđen stručnim izvješćem ili izvješćem vještaka, treba postojati što manje ograničenja za zakonski usklađenu uporabu. Zahtjevi za vođenje evidencije trebali bi se svesti na najmanju moguću mjeru nakon što se dosegne kraj otpada.

• Meldepflichten

Nakon što se utvrdi legalni završetak iskopanog tla, ne bi trebala biti potrebna daljnja obavijest primatelja materijala.

• Sieblinie als Mindestmaß einer bautechnischen Eignung

Kada se koriste nekohezivna tla, dokaz o gradacijskoj krivulji - ovisno o planiranoj uporabi - smatra se korisnim jer pruža značajne informacije o mogućoj uporabi. Međutim, krivulja ocjenjivanja ne mora biti obvezan kriterij za postizanje kraja otpada.

• Verwertungsgebot

Mjere recikliranja obično proizlaze automatski iz postojećih tehničkih i ekonomskih uvjeta. Zahtjev za recikliranje bi stoga mogao biti opravdan ako ima tehničkog i ekonomskog smisla. Nasuprot tome, svaki oblik "obvezne isporuke" u smislu zakona o otpadu mora se odbaciti.

Sažetak

Završetak otpada s niskim pragom pri iskopavanju zemlje može značajno doprinijeti postizanju ciljeva austrijske strategije kružnog gospodarstva. U duhu cirkularne ekonomije, planiranu regulaciju prestanka otpada treba osmisliti što je moguće nebirokratskiju i štedljiviju kako bi doista bila prihvaćena u građevinskoj praksi.

Dodatne informacije: ovdje